(INTERVJU) Dr Igor Karišik: Opšta bolnica u Baru u novom sjaju - sa savremenom opremom, novim projektima i posvećenošću pacijentima

Sagovornik „Barskog portala“ je dr Igor Karišik, direktor Opšte bolnice Bar. U intervjuu za naš medij govori o unapređenjima u ovoj zdravstvenoj ustanovi, kapitalnim projektima, kadrovskoj politici i izazovima sa kojima se suočava menadžment u cilju poboljšanja uslova liječenja građana Bara i susjednih opština

........................

Kada ste preuzeli funkciju direktora Opšte bolnice Bar, koji su bili najveći problemi koje ste zatekli u ustanovi?

- Najveći problem i izazov u tom periodu bila je Kovid epidemija. Tada nismo imali riješen sistem centralnog kiseonika i pacijenti su isti dobijali preko kiseoničnih boca. Projekat smo riješili u rekordnom roku i omogućili da 150 bolesničkih postelja bude snadbjeveno centralnim kiseonikom. U tom periodu je bilo gotovo nemoguće obezbjediti tank za kiseonik ali smo zahvaljujući razumjevanju zaposlenih u kompaniji "Messer" dobili na koričćenje tank od pet tona.

Na drugačiji način smo organizovali rad na Kovid odjeljenju organizujući timove koji su se nedjeljno smjenjivali. Obezbijeđeni su i najmoderniji aparati za pleuralnu drenažu i u dovoljnom broju, jer je bilo dosta pacijenata sa očekivanim komplikacijama. Takođe smo zahvaljujući kompaniji "Osmi red" dobili i portabilni RTG aparat koji je pojednostavio snimanja naših pacijenata.

Zatečen je po meni veliki problem ne samo bolnice već i regije uopšte a to je neuslovna i nedostojanstvena mrtvacnica. Takođe naš patolog nije mogao da obavlja svoj posao zbog nedostatka prostora. Problem smo rijesili privremenim organizovanje službe u prostorijama kojim raspolazemo u Domu Zdravlja.

Ipak zahvaljujući trudu i upornosti oba problema ce biti trajno riješena jer smo pripremili, konkurisali i dobili priliku da učestvujemo u međunarodnom IPA projektu – Patodigital gdje smo lead partner sa partnerima iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Riječ je o izgradnji prostora i opremanja istog te ćemo imati patolosku dijagnostiku na evropskom nivou.

To nije jedini projekat za koji smo konkurisali i u kojem ucestvujemo. Drugi je Digihealth u kojem ćemo adaptirati prostor i dobiti savremenu opremu, drugim riječima jedinicu intenzivnog liječenja za neuroloske i internisticke – uglavnom endokrinoloske pacijente. Ova jedinica će biti jedna od najmodernijih u Crnoj Gori.

Na ovaj način pacijentima će biti omogućeni bolji uslovi liječenja i praćenja njihovog stanja.

Ovako kada govorim to sve djeluje jednostavno, ali vjerujte  - u ove projekte je uložen veliki trud i na njima se intenzivno radi sada već skoro tri protekle godine.

Želim da podsjetim da smo u proteklom periodu uspješno završili dva IPA projekta – "ON tim"  i "Lab op" 

U prvom projektu smo dobili najsavremeniju opremu za ranu dijagnostiku oboljenja digestivnog sistema i uradili zavidan broj endoskopskih procedura- gastroskopija, kolonoskopija i polipektomija. Drugi projekat je sistem vazdušne pošte za potrebe biohemijske laboratorije, jedinstven u našoj Zemlji. Zahvaljujući njemu slanje uzoraka se obavlja putem vakumskih cijevi i medicinsko osoblje ne mora da napušta odeljenje – pacijenta radi dostavljanja uzoraka laboratoriji.

Šta je do sada unaprijeđeno u organizaciji, uslovima rada i kvalitetu zdravstvenih usluga pod vođstvom novog menadžmenta?

- Među prvim stvarima koje su odrađene bilo je i proširenje sistematizacije i zaposleno je više doktora različitih specijalnosti i subspecijalnosti. Takođe je povećan broj zaposlenih medisinskih sestara- tehničara.

Zaposlili smo i psihijatra i kliničkog psihologa tako da smo proširili djelatnost i u ovim specijalnostima.

Problem je bio i zastarelost medicinske opreme bilo u operacionom bloku ili drugdje. Operacioni blok je opremljen sa tri nova operaciona stola sa pratećim dodacima, praktično dva nova laparoskopska stuba, novim plazma sterilizatorom, autoklavom, hirurškim instrumentima...

Dobili smo i vrijednu opremu za potrebe urologije vrijednosti oko 120. 000 evra. Riječ je o laparoskopskom stubu, laseru, bipolarnom resektoskopu, a novi cistoskop je kupljen iz naših sredstava.

Uloženo je dosta i za potrebe ortopedskih operativnih procedura tako da se trenutno u našoj bolnici obavljaju praktično sve, čak i one najsloženije ortopedske operacije uključujući i laparoskopske procedure.

Takođe se obavlja i zavidan spektar operativnih procedura iz oblasti otorinolaringologije.

Ukupna vrijednost opreme uložene u operacioni blok je preko 650.000 evra.

Iz sredstava NKT-a kupljen je novi skener na kome se uz sva postojeća snimanja rade i CT koronarografije. Mislim da trenutno osim nas jedino Klinički centar Crne Gore i jedna privatna zdravstvena ustanova obavljaju preglede ove vrste.

Zahvaljujući donacijama modernom aparaturom je opremljeno Dječje odjeljenje, Ginekologija i Porodilište, za Interno odjeljenje smo dobili 40 novih mehaničkih i pet novih električnih kreveta za potrebe koronarne jedinice. Takođe je služba fizikalne medicine dobila novu opremu.

Radiološkoj službi, a prije svega za naše pacijente smo kupili novi moderan ultrazvučni aparat.

Sa zadovoljstvom želim da naglasim da smo kupili i aparat za magnetnu rezonancu koji je instaliran u novoizgrađenom prostoru i nadam se da početkom mjeseca juna počinje sa radom.

Kad smo već kod ove izgradnje, urađen je projekat proširenja Prijemnog odjeljenja i Radiološkke službe, radovi su još u toku. Cilj je dobiti funkcionalan i kvalitetan prostor. Da približim, dijagnostika na jednom mjestu u okviru praktičnog, manjeg Urgentnog bloka.

Radi bezbjednosti snadbjevanja električnom energijom instalirana je nova, moderna trafostanica u bolnici.

Za potrebe pacijenata koji su na programu hemodijalize, a donacijom opštine Bar, izgrađena je nadstrešnica i veliki parking za potrebe pacijenata i zaposlenih.

Takođe pripremljen je i projekat "Baby frendly" porodilišta koji bi trebao da bude izveden pod pokroviteljstvom Vlade Crne Gore. Riječ je o savremenom, moderno opremljenom porodilištu koje je po mjeri beba i majki. Vrijednost projekta je oko 750.000 evra.

Osim navedenog uloženo je i u Hirurško odjeljenje, ORL, Očnu ambulantu...  Kupljeno je jedno novo bolničko vozilo a drugo vozilo i bolnički kombi smo dobili od donatora bolnice.

Nadam se da mi neće biti zamjereno, jer ima još mnogo toga što nisam spomenuo, ali svakako bi to prevazišlo okvire ovog intervjua.

 Koji su kratkoročni, a koji dugoročni strateški ciljevi za razvoj bolnice u narednim godinama?

 - Mišljenja sam da je zdravstveni sistem vrlo suptilan i lako ga je urušiti. Suprotno tome za kvalitet kakav svi mi želimo potrebna su stalna ulaganja, prije svega u kadrove, opremu i prostor. Tako je teško podijeliti ciljeve na kratkoročne i dugoročne. Svaki pomak pa i onaj najmanji je od izuzetne važnosti.

Kada se ostvari sve započeto ostaće samo u strukturnom smislu da se proširi Odjeljenje hemodijalize ali već i za tu svrhu postoji ideja i započeti su razgovori za prevazilaženje ovog problema.

Dalja nabavka medicinskih aparata i opreme je jedan od prioriteta ali nažalost zavisi od toga sa kolikim sredstvima raspolažemo.

Ipak smatram da je najveći problem medicinski kadar jer sigurno da postoji manjak mladih doktora, a naročito srednjeg medicinskog kadra.

U ovom trenutku mi imamo 75 doktora zaposlenih u bolnici.

Kako komentarišete optužbe vezane za navodne propuste na Ginekološkom odjeljenju koji su, prema tvrdnjama porodica, doveli do smrtnih ishoda? - Da li je poznato gdje se stiglo sa ispitivanjem odgovornosti?

Oduvijek sam volio da govorim jezikom činjenica, a ne da se oslanjam na komentare i lične utiske. Ako tako pogledate i analizirate vidjećete da su rezultati rada našeg Ginekoloskog i porodiljnog odjeljenja odlični. Za prethodnu smrt porodilje nemam informacije o nalazima komisija.

 Da li se u proteklom periodu povećala učestalost prijava pacijenata i njihovih porodica zbog mogućih ljekarskih propusta i kako bolnica reaguje na takve pritužbe ako ih ima? – Ili je takvih pritužbi pak manje u odnosu na period kada je ovu zdravstvenu ustanovu vodio raniji menadžment?

 - Ne postoji trend povećane učestalosti prijava i pritužbi. Na svaku prijavu ili sugestiju odmah reagujemo i Zaštitnik prava pacijenata i ja kao direktor ustanove. Ako je potrebno organizuje se sastanak Komisije za kontrolu kvaliteta koju sačinjavaju najiskusniji doktori, pravnik i glavna sestra bolnice. Na osnovu njihove analize, zaključaka i predloga ja kao direktor sprovodim dalje procedure. Takođe nema velike razlike u odnosu na broj prijava u toku rada prethodnih menadžmenata i sada.

 Koje konkretne mjere su preduzete da se unaprijedi bezbjednost pacijenata, naročito u osjetljivim odjeljenjima kao što su ginekologija, hirurgija i interno, u odnosu na raniji period?

 -Na ovo pitanje sam već dobrim dijelom odgovorio. Ono što je vjeravatno vama zanimljivo je i činjenica da nam dolaze ginekolozi iz Kliničkog centra i KBC Kotor radi kako rada tako i dežurstava. Takođe imamo i konsultante iz oblasti ortopedije, urologije i hirurgije. Uopšte rečeno imamo dobre odnose sa kolegama iz drugih ustanova koji nam uvijek izađu u susret i pomognu da zajedno riješimo probleme koji zahtijevaju multidisciplinarni pristup.

 U kakvom su stanju kadrovski resursi bolnice — da li nedostaje ljekara, sestara ili drugog osoblja, i kako planirate riješiti taj problem?

 -I na ovo pitanje sam već odgovorio. Ono što nije rečeno je da se trudimo da pronađemo mlade doktore koji žele da se usavršavaju i da rade u Baru. Opet, veći je problem srednji medicinski kadar kojeg je zaista malo ili ga uopšte nema na birou. Na sastanku koji sam imao sa direktorom Srednje medicinske škole sam predložio da se više odjeljenja upisuje za posao medicinske sestre ali i njihova edukacija iziskuje vrijeme.

U razgovorima sa direktorima bolnice u Bijelom Polju i KBC Berane zamolio sam ih da medicinske sestre i tehničari koji u ovim ustanovama ne mogu da nađu posao dođu da rade u našu bolnicu. Međutim visoke cijene stanova i porodični razlozi uglavnom odvraćaju mlade ljude od prelaska u naš grad.

 Da li postoje planovi za izgradnju novih bolničkih kapaciteta, unapređenje opreme ili uvođenje novih specijalističkih službi u Baru?

- Imajući u vidu da se čitava regija koju pokrivamo ubrzano razvija i da postoji primjetan priliv stanovnistva sigurno da je vrijeme da se razmislja o proširenju bolničkih kapaciteta ili zašto da ne, o mogućoj izgradnji nove bolnice ili pak medicinskog centra. Već sam rekao da je unapređenje opreme jedan od prioriteta ali i jedno i drugo ne zavise samo od nas.

Svakako da ni specijalista ili doktora uopšte pa i medicinskih sestara/tehničara nikad nije previše.

Kako ocjenjujete saradnju sa Ministarstvom zdravlja, lokalnom samoupravom i drugim institucijama u pogledu finansiranja, kadrovske politike i realizacije projekata?

-Sa ministarstvom zdravlja imamo profesionalan odnos i dobru saradnju. Svakako smo dio jednog istog tima. Lokalna smouprava nam pomaže i ima razumjevanja za naše potrebe. Već sam rekao da smo mi izradili projekat a opština Bar donirala sredstva za izgradnju nadstrešnice i parkinga. U pripremi je i donacija digitalnog mamografa od strane opstine Bar.

Šta biste poručili građanima Bara u vezi sa trenutnim stanjem u bolnici i kakvu poruku imate za one kojima je poljuljano povjerenje u sistem?

Ne samo građanima Bara, jer za nas su svi pacijenti i njihovo zdravlje prioritet prije svega. Moje lično mišljenje je da svi dobiju kvalitetan pristup, dijagnostiku i liječenje u našoj ustanovi. Ogroman broj procedura kako dijagnostičkih, terapijskih, operacija i sličnih se obavi u našoj ustanovi. Molim i pacijente da imaju razumjevanja jer i mi što radimo ovaj posao smo prije svega ljudi, a često i pacijenti. Na kraju svima nam je u interesu da imamo što bolji kvalite,  ali već sam rekao da smo dio jednog suptilnog sistema u koji treba neprestano ulagati - a to ne zavisi samo od nas zaposlenih u bolnici.

Na kraju želim da se zahvalim i svim pojedincima, organizacijama i firmama koji su imali razumjevanja i pomogli nas svojim donacijama bilo u opremi, finansijama ili radovima. Iskreno, divim se i poštujem sve one koji su dali i daju svoj doprinos da zajedno unaprijedimo uslove liječenja i rada. Lako je kritikovati a opet teško popraviti nešto što je duže vrijeme bilo zanemarivano. Samo ako se svaki pojedinac potrudi, uspjećemo u tome.

Razgovarao: Milenko Jovanović